Neizvjesnost – garancija

Neizvjesnost– garancije – rizici

Kada naručitelj može određivati uvjete za izvođenja radova i

građenje, tada samo uvjereno nastoji zaštititi vlastite interese, ali je

pitanje je li ih stvarno zaštitio i uz kakav trošak

1. Uvod

Naslovom se rada nastojalo upozoriti na

uvjetovanost odnosa koji nastaje između naručitelja i izvođača

u pogledu neizvjesnosti realizacije planiranih projektnih veličina u kvaliteti, vremenu i trošku

koji su naručitelju prihvatljivi i garancija

kojima se naručitelj želi zaštititi od mogućih projektnih

poremećaja i rizika koji

uvjetuju uspješnu provedbu, odnosno

dobivanje zadovoljavajućeg rezultata

projekta.

Anakronizam "pleti kotac kao otac" još

uvijek vrijedi kao tehničko-provedena

pouka i poruka te se može bez posebne

ograde razumjeti kao temeljna primjena, ali i kao

opravdanje u slučajevima

koji će se ovdje razmatrati.

Naime, u našoj svakidašnjoj (graditeljskoj) praksi odlučno primjenjujemo

provjerena i pouzdana rješenja, a da se

pritom ne zapitamo o njihovoj održivosti

i temeljnoj opravdanosti. To je osobito

prisutno u situacijama kad smo u poziciji da jednostrano

i neporecivo unaprijed

određujemo ugovorne uvjete u javnim,

ali i u privatnim nadmetanjima za ustupanje izvođenja radova i/ili građenje

građevina.

Tada maksimalno samouvjereni postavljamo uvjete

kojima štitimo interese naručitelja, a da se

pritom ne pitamo koliko smo te interese stvarno zaštitili i uz

kakav trošak. Tako uvijek zahtijevamo

od ponuditelja da nam dostave pismo

namjere prvoklasne banke o izdavanju

činidbene garancije, odnosno garancije za dobro izvršenje ugovornih obveza

(eng. performance bond) u slučaju da ponuditeljeva ponuda bude odabrana kao

najpovoljnija.Uz to veoma često u obvezujući tekst

ugovora o izvođenju radova koji ponuditelj, da bi njegova

ponuda bila prihvatljiva, mora bespogovorno prihvatiti, ugrađujemo odredbu o zadržanom plaćanju

(eng. retention money). Pritom zanemarujemo osnovnu namjenu činidbene

garancije i zadržanog plaćanja: zaštita

naručitelja od troškova koje može imati

u slučaju kada izvođač ne izvede neke od

ugovorenih radova, pa ih naručitelj mora

izvesti angažiranjem nekoga drugog.

O toj praksi i njezinim posljedicama na

uspješnost graditeljskog projekta bit

će ovdje riječi. Samo razmatranje fenomena ne bi bilo

od neke koristi da se

ne daje i prijedlog rješenja za promjenu

uvriježene prakse koju se ne može ocijeniti opravdanom

i za graditeljski projekt

poticajnom.

U graditeljskoj praksi odlučno

primjenjujemo provjerena i

pouzdana rješenja, a da se pritom

ne zapitamo o njihovoj održivosti

i temeljnoj opravdanosti

U izlaganju teme bit će obrađeni tipični

ugovori o izvođenju radova u provedbi

građevinskih projekata, projektne neizvjesnosti,

osiguranje naručitelja od

projektne neizvjesnosti, a razmotrit će

se postojeća praksa te dati prijedlog poticajnih modela.

2. Tipični ugovori o izvođenju

radova u provedbi građevinskih

projekata

Bez namjere da se ulazi u detaljnu analizu pojedinih

ugovora koji se primjenjuju

u hrvatskoj graditeljskoj praksi, navest će

se samo osnovne odrednice pojedinih

tipova ugovora s naglaskom na reguliranje

garancija za dobro izvršenje ugovora o

građenju (izvođenju) radova.

1.1. Ugovor KUR (ključ u ruke)

Prema tom tipu ugovora, naručitelj povjerava,

a izvođač preuzima, obvezu

građenja građevine

[1], rijetko izvođenja

dijela ili grupe radova, na osnovi:projektne dokumentacije koju je prethodno pribavio naručitelj, uključivo

predmjer količina radova koji su planirani za izvođenje ponuditeljeve kontrole količina iz

predmjera u odnosu na nacrte iz glavnog, rjeđe i izvedbenog

projekta unaprijed utvrđenih uvjeta za eventualnu promjenu cijene radova zbog

utjecaja inflacije u vremenu izvođenja pojedinih radova – pritom se, u

postupku plaćanja, mijenja samo financijska protuvrijednost izvedenih

radova ponuditeljeve ponude u skladu s dokumentacijom za nadmetanje.

Uz uvjet:da su specifikacija radova i projektna

dokumentacija (glavni i/ili izvedbeni

projekti) obvezujući za obje straneda je izvođač u obvezi izvesti sve radove koji su predviđeni predmjerom

i /ili glavnim, rjeđe i izvedbenim projektomda su svi rizici manje radnji u odnosu

na ugovoreni predmjer na strani naručitelja, odnosno da izvođač ima pravo

na naplatu ukupno ugovorene količine

radova po predmjeru, bez obzira na to

što je stvarno i opravdano izveo manju

količinu pojedinih radovada su svi rizici više radnji u odnosu na

ugovoreni predmjer na strani izvođača,

odnosno da izvođač ima pravo na

naplatu ukupno ugovorene količine

radova po predmjeru, bez obzira što je

stvarno i opravdano izveo veću količinu pojedinih

radova naknadni radovi nisu uključeni u rizik

izvođača i izvođač ih može izvesti na

osnovi prethodno utvrđene dodatne

naknade, ali ih ne mora izvesti iz razloga koje

ne mora opravdavati, ako

posebnim odredbama ugovora nije

regulirano drugačije posebnim se uzancama o građenju

[2]

kaže da "viškovi radova jesu količine

izvedenih radova koje prelaze ugovorene

količine radova", a "manjkovi

radova jesu negativna odstupanja

izvedenih radova prema ugovorenoj

količini radova".

Posebno je za instituciju KUR-a značajna

odredba koja kaže

[2]"nepredviđeni su

radovi koji ugovorom nisu obuhvaćeni,

a moraju se izvesti". Upravo ta obveza

izvođača da u opsegu KUR-a izvede

nepredviđene radove najčešće dovodi do

otvorenog spora, što kreće od sumnje

izvođača u početne namjere naručitelja.

U uzancama

[2]dalje jasno stoji "Izvođač

je dužan prema pismenom nalogu naručioca

izvesti nepredviđene radove". Obveza (ne)plaćanja nepredviđenih radova

određuje se ugovorom. U slučaju koji se

spominje

[1], to nije učinjeno i došlo je dospora.

KUR je u osnovi uvjetovan odlukom naručitelja

da rizik nekompletnosti ili nedorečenosti vlastitog zahtjeva prema

izvođaču (oblikovanog kroz tehničku

dokumentaciju i predmjer) prebaci na

izvođača. Reakcija izvođača kao ponuditelja,

s vremenskim ograničenjem uvjetovanim

nesigurnošću i nepouzdanošću

provjere zahtjeva naručitelja, jest da rizik

više radnji ugradi u ponuđenu cijenu poznatih radova.

Takva vrsta ugovora i njegova realizacija ne

daje realan i bespogovoran uvid u

stvarno realizirane troškove realizacije

zahtjeva naručitelja.

Uz učestalo nerazumijevanje institucije

činidbene garancije, naručitelj, već u fazi

nadmetanja, u ponudbenu dokumentaciju ugrađuje obvezu izvođača da mu

nakon potpisa ugovora dostavi činidbenu garanciju prvoklasne banke, a često

dodaje i odredbu o zadržanom plaćanju.

Ugovornom se odredbom utvrđuje obveza

izvođača da, nakon uspješno okončanog

građenja ili izvođenja radova, činidbenu garanciju zamijeni garancijom za

otklanjanje skrivenih nedostataka u ugovorenom vremenskom intervalu.

Ugovor "ključ u ruke" uvjetovan

je odlukom naručitelja da rizik

nekompletnosti ili nedorečenosti

vlastitog zahtjeva prebaci na

izvođača

Povrat se zadržanog plaćanja, u pravilu,

predviđa nakon uspješno obavljene primopredaje

izgrađene građevine ili izvedenih radova.

2.2. Ugovor JCK (jedinične cijene i

stvarno izvedene količine)

Bez obzira na to jesu li neki radovi u specifikaciji

radova koje treba izvesti navedeni u količini koja je stvarno potrebna

(više i/ili manje radnje), tek usporedbom

planiranih i stvarno izvedenih radova

naručitelj po završetku radova dobiva

realnu vrijednost građevinskog projekta,

koja je osnažena obračunskim nacrtima

i građevinskom knjigom. Upravo zato

JCK predstavlja fer ugovor u kojem nema

spekulacije o skrivenom riziku i prethodnom pokušaju

eliminacije njegovog utjecaja

[3]Prema tom tipu ugovora, naručitelj povjerava, a izvođač

preuzima obvezu građenja građevine, rijetko izvođenja dijela ili

grupe radova, na osnovi:razumijevanja i naručitelja i izvođača

da količine iz predmjera predstavljaju

planske, odnosno očekivane veličine projektne dokumentacije

koju je prethodno pribavio naručitelj predmjera radova koji sadrži podatke

o količinama radova koje treba izvesti

u skladu sa zahtjevima naručitelja koji

su artikulirani u tehničkom opisu i pojedinim stavkama

specifikacije radova obvezatnosti ugovorenih jediničnih

cijena unaprijed utvrđenih uvjeta za eventualnu promjenujediničnih cijena radova

zbog utjecaja inflacije u vremenu izvođenja pojedinih radova obveze naručitelja da plaća izvedene

i prihvaćene radove u skladu s privremenom situacijom koje je vjerodostojnost svojim potpisom potvrdio

nadzorni inženjer ponuditeljeve ponude u skladu s dokumentacijom za nadmetanje.

Uz uvjet:da su specifikacija radova i projektna

dokumentacija (glavni i/ili izvedbeni

projekti) obvezujući za obje straneda je izvođač u

obvezi izvesti sve radove koji su predviđeni specifikacijom, u

količini koja je planirana predmjerom,

a uvjetovana uspješnim dovršenjem

pojedinih radovada izvođač kroz obračunski nacrt i

listove građevinske knjige, s dokaznicama mjera, dokaže i obračuna stvarno

izvedene količine partikularnih radova

u određenom ugovorenom vremenskom intervalu

(najčešće mjesec), uz

navođenje datuma izrade dokaznice

mjera koja se odnosi na ugovoreni interval obračuna

izvedenih radovada nadzorni inženjer provjeri, prihvati

ili korigira dokaznicu mjera i potpisom

ovjeri svoj nalaz, uz navođenje datuma ovjereda

je izvođač, na osnovi posebnog

sporazuma s naručiteljem, u obvezi

izvesti sve radove koji nisu predviđeni

predmjerom, ali su predviđeni glavnim,

rjeđe i izvedbenim projektom

– u tom se slučaju primjenjuju jedinične

cijene sličnih ugovorenih radova, a u

slučaju ako takvi ne postoje, izvođač

izrađuje prijedlog kalkulacije jedinične

cijene koju mora odobriti nadzorni inženjer,

a prihvatiti naručiteljda ne postoje rizici manje

radnji u odnosu na ugovoreni predmjer na strani

naručitelja, odnosno da izvođač ima

pravo na naplatu ukupno izvedene

količine radovada ne postoje rizici više radnji u

odnosu na ugovoreni predmjer na strani izvođača, odnosno da izvođač ima

pravo na naplatu ukupno izvedenih i

od nadzornog inženjera prihvaćenih

količina pojedinih radovada promjena količina partikularnih

radova ne utječe na promjene ugovorene jedinične cijene pojedinih stavki

radova, sve do visine ugovorenog rizika

povećanja/smanjenja količina partikularnih

radova po stavkama ugovorenih radovanaknadni radovi nisu uključeni u rizik

izvođača i on ih može izvesti na osnovi

prethodno utvrđene dodatne naknade, ali ih i ne mora izvesti iz razloga

koje ne mora opravdavati, ako posebnim odredbama ugovora nije regulirano drukčije,

a za to je nužno citirati odredbu

[2]koja decidirano tvrdi: "naknadni su radovi oni radovi koji nisu

ugovoreni i nisu nužni za ispunjenje

ugovora, a naručitelj zahtijeva da se

izvedu".

Ugovor s jediničnim cijenama i

stvarno izvedenim količinama

uvjetovan je odlukom naručitelja

da preuzme rizik nekompletnosti

ili nedorečenosti vlastitog

zahtjeva

JCK  je u osnovi uvjetovan odlukom naručitelja

da na sebe preuzme projektni

rizik nekompletnosti ili nedorečenosti

vlastitog zahtjeva prema izvođaču (oblikovanog kroz tehničku dokumentaciju i

predmjer).

Takva vrsta ugovora i njegova realizacija daje

realan i bespogovoran uvid u

stvarno realizirane troškove realizacije

zahtjeva naručitelja koji su artikulirani

projektnom dokumentacijom, a nju su,

slijedom ugovora o pružanju inženjerskih usluga,

izradili ovlašteni projektanti

različitih inženjerskih struka. Uz učestalo

nerazumijevanje institucije činidbene garancije,

naručitelj, već u fazi nadmetanja,

u ponudbenu dokumentaciju ugrađuje

obvezu izvođača da mu nakon potpisa

ugovora dostavi činidbenu garanciju prvoklasne

banke, a često dodaje i odredbu

o zadržanom plaćanju.

Ugovornom se odredbom utvrđuje obveza izvođača

da nakon uspješno okončanog građenja ili

izvođenja radova, činidbenu garanciju zamijeni garancijom

za otklanjanje skrivenih nedostataka

u ugovorenom vremenskom intervalu.

Povrat se ukupno zadržanog plaćanja, u

pravilu, predviđa nakon uspješno obavljene primopredaje

izgrađene građevine

ili izvedenih radova.

2.3. Ugovor DB (projektiraj i izvedi)

Kod nedorečenih zahtjeva naručitelja,

odnosno kad naručitelj ne raspolaže

podacima i informacijama koje bi mu

omogućile jednoznačno i ujednačeno

definirati projektni zadatak ovlaštenim

inženjerima različitih struka za izradu

separata projektne dokumentacije, kao

što je to bio slučaj u navedenim primjerima[4, 5],

naručitelj pribjegava raspisu

nadmetanja za sklapanje ugovora prema

principu projektiraj i izvedi.

Pritom naručitelj daje samo okvir svojih

zahtjeva koji se može kretati od idejnoga

arhitektonskog rješenja, preko idejnoga

arhitektonskog rješenja i idejnih rješenja

svih inženjerskih zahtjeva, do glavnog

projekta na osnovi kojeg je ishođena građevinska dozvola.

Ovisno o pripremljenom okviru zahtjeva,

naručitelj povjerava izvođaču i izradu nedostajuće tehničke

projektne dokumentacije i izvođenje radova.

Kod takvog tipa ugovora izvođač preuzima obvezu projektiranja i

izvođenja radova na osnovi:razumijevanja i naručitelja i izvođača

da ugovor sklapaju obostranom

voljom i razumijevanjem ograničenja

koja pred naručitelja i izvođača stavlja

takav tip ugovora projektne dokumentacije koju je prethodno pribavio

naručitel jspecifikacije radova s ugovorenim jediničnim cijenama i procijenjenim količinama.

2.4. Ugovor FIDIC

Međunarodna organizacija FIDIC u svom

je djelovanju objavila i objavljuje niz tipova ugovora

o pružanju konzultantskih

usluga, građenju i izvođenju radova, ali se

u osnovi svode na naprijed razmotrene

tri vrste ugovora. Taj je proces kontinuiran i FIDIC

 trajno nastoji poboljšati sadržaj, opseg i st ipulaciju (pogodbu, ugovor,

zaključenje sporazuma) postojećim ugovorima.

Značajka je FIDIC ugovora

objektivnost jer se nastoji zaštititi

interese i naručitelja i izvođača,

neovisno radi li se o inženjerskim

uslugama, građenju ili izvođenju

radova

Zapravo se svi tipovi ugovora sastoje od

dva dijela: prvi dio čini osnovni ugovor, čije

su stipulacije fiksne, a drugi dio čine posebne

 odredbe kojima se napuštaju, mijenjaju ili

dopunjuju pojedine stipulacije iz

osnovnog ugovora, i to na način da je jednoznačno

 uspostavljena veza s točkama

osnovnog ugovora koje se napuštaju, mijenjaju ili

 dopunjuju. Osnovna je značajka

FIDIC ugovora njihova objektivnost, odnosno kroz njih

 se na jednaki način nastoje

zaštititi interesi i naručitelja i izvođača,

bez obzira na to radi li se o pružanju inženjerskih

 konzultantskih usluga ili o građenju građevina

[6]ili izvođenju radova.

Iz toga su razloga naručitelji, posebno

u Hrvatskoj,

4. Osiguranje naručitelja od projektne neizvjesnosti

Po prirodi je stvari naručitelj upućen na

pokušaj delegiranja, odnosno prebacivanja projektne

odgovornosti na trećega.

U osnovi to ne mora loše djelovati na

projektnu uspješnost, ako se delegiranje obavi

 pravodobno i uz poznate međusobne obveze koje su uspostavljene

dobrom voljom dviju strana. Pritom se

delegiranje projektne odgovornosti može

realizirati od naručitelja prema sponzorima projekta

 i/ili prema funkcijskoj strukturi naručitelja i/ili prema projektnom

timu i/ili prema izvođaču.

Za tu je prigodu od posebnog interesa

osiguranje naručitelja od projektnih nesigurnosti koje

se mogu pojaviti (ne)djelovanjem izvođača.

U sadašnjoj praksi sklapanja ugovora o

građenju građevina ili izvođenju radova

naručitelji primjenjuju određene instrumente

 osiguranja od neizvjesnosti ponašanja izvođača

i njegove projektne nediscipline, kako u fazi davanja ponude tako i

u provedbi ugovora o građenju građevina

ili izvođenju radova, a to su:ponudbena garancija činidbena

 garancija zadržano plaćanje.

O svakoj od garancija i o tome kako se

primjenjuju u praksi, slijedi tek nekoliko

bitnih napomena.

4.1. Ponudbena garancija

U pravilu se radi o bankovnoj garanciji,

rjeđe o novčanom pologu, koju ponuditelj

pri nuđenju dostavlja naručitelju "za ozbiljnost ponude".

Već je i sama namjena, stavljena pod navodnike,

 govori čemu takva garancija ne služi

4.3. Zadržano plaćanje

Zadržano plaćanja ima istu svrhu kao i

činidbena garancija.

Bitna razlika u odnosu na činidbenu garanciju

 jest činjenica što se kod zadržanog plaćanja iznos

 garancije povećava s

napredovanjem radova, a rizik se smanjuje (?!).

U praksi, naručitelji vrlo često zahtijevaju

od izvođača i činidbenu bankovnu garanciju uz

primjenu zadržanog plaćanja, za

što, u karakteru neizvjesnosti od koje se

nastoji zaštititi naručitelj, nema stvarne

osnove.

5. Osiguranje izvođača od projektne neizvjesnosti

Osiguranje izvođača od projektne neizvjesnosti

 zapravo i ne postoji u našoj praksi.

Dapače, tek možemo govoriti o izvođačevoj

 izloženosti projektnim neizvjesnostima, o kojima

 slijedi tek nekoliko riječi.

Vlasništvo građevine u izgradnji – (ne)plaćanje

 izvedenih radova

Prema sadašnjim zakonima kojima se

uređuje vlasništvo, vlasnik građevine u

izgradnji jest naručitelj. Sve što je izvođač

izveo na građevini vlasništvo je naručitelja,

bez obzira na to o kojoj se fazi

izvođenja radova radi, bez obzira na to izvršava

li naručitelj uredno svoje obveze.

Primopredaja izvedenih radova, uz

okončani obračun između naručitelja i

izvođača, tek je čin kojim se uspoređuju

međusobne ugovorne obveze, odnosno

utvrđuju međusobna potraživanja.

Neispunjenje obveza naručitelja

Zbog neispunjenih obveza naručitelja,

izvođač u pravilu nema nikakve garancije

kojom se može zaštititi, već zaštitu svog

interesa može tražiti otvaranjem spora.

6.Razmatranje osiguranja naručitelja od projektne neizvjesnosti

Činidbena garancija jest instrument osiguranja naručitelja od moguće ugovorne

nediscipline izvođača, odnosno ima svrhu zaštititi naručitelja u slučaju kad izvođač,

iz bilo kojeg razloga, odbije izvesti

pojedine ili ugovorene radove u cijelosti,

pa ih naručitelj mora povjeriti nekome

drugom uz uvjete koji su nepovoljniji od

onih koje ima u ugovoru s izvođačem.

U tom slučaju naručitelj ima pravo aktivirati činidbenu

garanciju, iz koje je slobodan podmiriti razliku troškova koja je

nastala zbog angažiranja nekog drugog

za radove koje je prema ugovoru trebao

izvesti izvođač. Činidbenom garancijom

naručitelj nije zaštićen od eventualnoga

izvođačevoga nekvalitetnog izvođenja

radova ili kašnjenja u izvođenju jer su

ti slučajevi regulirani na drugi način. U

pravilu to znači kroz privremeno ili trajno

umanjivanje vrijednosti izvedenih radova,

koje se mora dokazati u skladu s

unaprijed utvrđenim kriterijima prihvatljivosti

(no to je neka druga priča) kada

je u pitanju kvaliteta izvedenih radova, ili

kroz penale kada je u pitanju kašnjenje u

izvođenju radova ili građenju građevine.

7. Prijedlog poticajnih modela

Iz stručno izložene i razmotrene prevladavajuće

prakse u jednostranoj zaštiti

interesa naručitelja od nesigurnosti izvođačeve

spremnosti da izvede sve ugovorene radove, proizlazi nužnost kreiranja

novog modela koji će zadovoljiti i interese

naručitelja i olakšati položaj izvođača.

U kreiranju modela polazi se od činjenice

da i činidbena garancija i zadržavano plaćanje

nemaju funkciju penaliziranja izvođača,

što je regulirano drugim ugovornim odredbama,

već zaštitu naručitelja

od slučajnosti koje mogu biti posljedica

izvođačeva neizvršavanja ugovornih

obveza s naslova količina planiranih radova.

Naručitelj, po činidbenoj garanciji i kroz

zadržano plaćanje, ima pravo alimentirati

 dodatne troškove koji mu se mogu

pojaviti kada, zbog odbijanja izvođača

da izvede predmetne ugovorene radove,

 izvođenje tih radova povjeri drugom

izvođaču, ali za cijenu koja je veća od

osnovne cijene iz ugovora s izvođačem.

Tu nisu uključene redukcije vrijednosti

izvedenih radova koji se odnose na

nezadovoljavajuću kvalitetu izvedenih radova,

što je posebna situacija koja zahtijeva i

zasebno dijagnosticiranje i terapiju.

Ono što treba istaknuti jest da se ugovorom o

 izvođenju radova, a isto tako i

o pružanju inženjerskih usluga, moraju

unaprijed odrediti kriteriji prihvatljivosti

izvedene kvalitete radova, te način postupanja s

jediničnim cijenama u slučaju

kada se pojavi odstupanje od zahtijevane

kvalitete, sve utvrđeno u skladu s kriterijima

prihvatljivosti. Ovdje se predlaže da

naručitelj i izvođač, pri sklapanju ugovora

o izvođenju radova utvrde način osiguranja naručitelja

od činidbene nesigurnosti

kroz izbor između dva moguća poticajna

modela, no bez njihove superpozicije.

Dakle modelom A – činidbena garancija

ili modelom B – zadržano plaćanje.

U nastavku se predlažu i obrazlažu modeli pojedinačno,

a na naručitelju i izvođaču je da obje strane usuglase izbor prihvatljivog modela.

Model A – činidbena garancija

Pretpostavka primjene modela A svodi

se, prije svega, na naručiteljevu ocjenu

nesigurnosti u spremnost i riješenost

izvođača da radove izvede prema odredbama ugovora,

te iz toga proizlazi i njegov zahtjev za početnu visinu bankovne

garancije za dobro izvršenje posla.

8. Zaključak

U radu je analizirana postojeća hrvatska praksa

zaštite naručitelja od jedne

od projektnih nesigurnosti u procesima

nuđenja, ugovaranja i provedbe graditeljskih projekata.

Pritom je upozoreno

na neopravdanost paralelne primjene

institucije (bankovne) činidbene garancije

i institucije zadržanog plaćanja za osiguranje naručitelja

od rizika izvođačeva neizvođenja ugovorenih radova, s obzirom

na ugovorom zahtijevani opseg. Posebno

su razmatrane odrednice te utemeljenost i

svrhovitost postojeće prakse, s

naglaskom na izravnu ovisnost financijske vrijednosti

 garancije/osiguranja o

umanjivanju posljedica pojave mogućeg

rizika. Modeli koji se predlažu zapravo imaju

cilj da se u graditeljskoj praksi

učini korak naprijed u sagledavanju i dimenzioniranju

predmetnog rizika. Shodno tome unaprijedit

će se i način zaštite

naručitelja od rizika pojave izvođačeve

ugovorne nediscipline, odnosno odustajanja od

 ugovora o građenju građevine ili

izvođenju radova.

IZVORI:

[1]Ugovor o izgradnji Poslovnog centra

[2]Posebne uzance o građenju (Sl. list SFRJ18./1977.)

[3]Ugovor o izgradnji Distributivnog centra

[4]Ugovor o izvođenju radova na izgradnji

prečistača otpadnih voda POV1

[5]Ugovor o izvođenju radova na izgradnji

prečistača otpadnih voda POV2

[6]Ugovor o izgradnji Stambeno-poslovnog-sportskog centra,

 FIDIC – crvena knjiga