Menu

Cart

Content

Breadcrumb

Neizvjesnost – garancija

Neizvjesnost– garancije – rizici

Kada naručitelj može određivati uvjete za izvođenja radova i

građenje, tada samo uvjereno nastoji zaštititi vlastite interese, ali je

pitanje je li ih stvarno zaštitio i uz kakav trošak

  1. Uvod
Naslovom se rada nastojalo upozoriti na
uvjetovanost odnosa koji nastaje između naručitelja i izvođača
u pogledu neizvjesnosti realizacije planiranih projektnih veličina u kvaliteti, vremenu i trošku
koji su naručitelju prihvatljivi i garancija
kojima se naručitelj želi zaštititi od mogućih projektnih
poremećaja i rizika koji
uvjetuju uspješnu provedbu, odnosno
dobivanje zadovoljavajućeg rezultata
projekta.
Anakronizam "pleti kotac kao otac" još
uvijek vrijedi kao tehničko-provedena
pouka i poruka te se može bez posebne
ograde razumjeti kao temeljna primjena, ali i kao
opravdanje u slučajevima
koji će se ovdje razmatrati.
Naime, u našoj svakidašnjoj (graditeljskoj) praksi odlučno primjenjujemo
provjerena i pouzdana rješenja, a da se
pritom ne zapitamo o njihovoj održivosti
i temeljnoj opravdanosti. To je osobito
prisutno u situacijama kad smo u poziciji da jednostrano
i neporecivo unaprijed
određujemo ugovorne uvjete u javnim,
ali i u privatnim nadmetanjima za ustupanje izvođenja radova i/ili građenje
građevina.
Tada maksimalno samouvjereni postavljamo uvjete
kojima štitimo interese naručitelja, a da se
pritom ne pitamo koliko smo te interese stvarno zaštitili i uz
kakav trošak. Tako uvijek zahtijevamo
od ponuditelja da nam dostave pismo
namjere prvoklasne banke o izdavanju
činidbene garancije, odnosno garancije za dobro izvršenje ugovornih obveza
(eng. performance bond) u slučaju da ponuditeljeva ponuda bude odabrana kao
najpovoljnija.Uz to veoma često u obvezujući tekst
ugovora o izvođenju radova koji ponuditelj, da bi njegova
ponuda bila prihvatljiva, mora bespogovorno prihvatiti, ugrađujemo odredbu o zadržanom plaćanju
(eng. retention money). Pritom zanemarujemo osnovnu namjenu činidbene
garancije i zadržanog plaćanja: zaštita
naručitelja od troškova koje može imati
u slučaju kada izvođač ne izvede neke od
ugovorenih radova, pa ih naručitelj mora
izvesti angažiranjem nekoga drugog.
O toj praksi i njezinim posljedicama na
uspješnost graditeljskog projekta bit
će ovdje riječi. Samo razmatranje fenomena ne bi bilo
od neke koristi da se
ne daje i prijedlog rješenja za promjenu
uvriježene prakse koju se ne može ocijeniti opravdanom
i za graditeljski projekt
poticajnom.
U graditeljskoj praksi odlučno
primjenjujemo provjerena i
pouzdana rješenja, a da se pritom
ne zapitamo o njihovoj održivosti
i temeljnoj opravdanosti
U izlaganju teme bit će obrađeni tipični
ugovori o izvođenju radova u provedbi
građevinskih projekata, projektne neizvjesnosti,
osiguranje naručitelja od
projektne neizvjesnosti, a razmotrit će
se postojeća praksa te dati prijedlog poticajnih modela.
2. Tipični ugovori o izvođenju
radova u provedbi građevinskih
projekata
Bez namjere da se ulazi u detaljnu analizu pojedinih
ugovora koji se primjenjuju
u hrvatskoj graditeljskoj praksi, navest će
se samo osnovne odrednice pojedinih
tipova ugovora s naglaskom na reguliranje
garancija za dobro izvršenje ugovora o
građenju (izvođenju) radova.
1.1. Ugovor KUR (ključ u ruke)
Prema tom tipu ugovora, naručitelj povjerava,
a izvođač preuzima, obvezu
građenja građevine
[1], rijetko izvođenja
dijela ili grupe radova, na osnovi:projektne dokumentacije koju je prethodno pribavio naručitelj, uključivo
predmjer količina radova koji su planirani za izvođenje ponuditeljeve kontrole količina iz
predmjera u odnosu na nacrte iz glavnog, rjeđe i izvedbenog
projekta unaprijed utvrđenih uvjeta za eventualnu promjenu cijene radova zbog
utjecaja inflacije u vremenu izvođenja pojedinih radova – pritom se, u
postupku plaćanja, mijenja samo financijska protuvrijednost izvedenih
radova ponuditeljeve ponude u skladu s dokumentacijom za nadmetanje.
Uz uvjet:da su specifikacija radova i projektna
dokumentacija (glavni i/ili izvedbeni
projekti) obvezujući za obje straneda je izvođač u obvezi izvesti sve radove koji su predviđeni predmjerom
i /ili glavnim, rjeđe i izvedbenim projektomda su svi rizici manje radnji u odnosu
na ugovoreni predmjer na strani naručitelja, odnosno da izvođač ima pravo
na naplatu ukupno ugovorene količine
radova po predmjeru, bez obzira na to
što je stvarno i opravdano izveo manju
količinu pojedinih radovada su svi rizici više radnji u odnosu na
ugovoreni predmjer na strani izvođača,
odnosno da izvođač ima pravo na
naplatu ukupno ugovorene količine
radova po predmjeru, bez obzira što je
stvarno i opravdano izveo veću količinu pojedinih
radova naknadni radovi nisu uključeni u rizik
izvođača i izvođač ih može izvesti na
osnovi prethodno utvrđene dodatne
naknade, ali ih ne mora izvesti iz razloga koje
ne mora opravdavati, ako
posebnim odredbama ugovora nije
regulirano drugačije posebnim se uzancama o građenju
[2]
kaže da "viškovi radova jesu količine
izvedenih radova koje prelaze ugovorene
količine radova", a "manjkovi
radova jesu negativna odstupanja
izvedenih radova prema ugovorenoj
količini radova".
Posebno je za instituciju KUR-a značajna
odredba koja kaže
[2]"nepredviđeni su
radovi koji ugovorom nisu obuhvaćeni,
a moraju se izvesti". Upravo ta obveza
izvođača da u opsegu KUR-a izvede
nepredviđene radove najčešće dovodi do
otvorenog spora, što kreće od sumnje
izvođača u početne namjere naručitelja.
U uzancama
[2]dalje jasno stoji "Izvođač
je dužan prema pismenom nalogu naručioca
izvesti nepredviđene radove". Obveza (ne)plaćanja nepredviđenih radova
određuje se ugovorom. U slučaju koji se
spominje
[1], to nije učinjeno i došlo je dospora.
KUR je u osnovi uvjetovan odlukom naručitelja
da rizik nekompletnosti ili nedorečenosti vlastitog zahtjeva prema
izvođaču (oblikovanog kroz tehničku
dokumentaciju i predmjer) prebaci na
izvođača. Reakcija izvođača kao ponuditelja,
s vremenskim ograničenjem uvjetovanim
nesigurnošću i nepouzdanošću
provjere zahtjeva naručitelja, jest da rizik
više radnji ugradi u ponuđenu cijenu poznatih radova.
Takva vrsta ugovora i njegova realizacija ne
daje realan i bespogovoran uvid u
stvarno realizirane troškove realizacije
zahtjeva naručitelja.
Uz učestalo nerazumijevanje institucije
činidbene garancije, naručitelj, već u fazi
nadmetanja, u ponudbenu dokumentaciju ugrađuje obvezu izvođača da mu
nakon potpisa ugovora dostavi činidbenu garanciju prvoklasne banke, a često
dodaje i odredbu o zadržanom plaćanju.
Ugovornom se odredbom utvrđuje obveza
izvođača da, nakon uspješno okončanog
građenja ili izvođenja radova, činidbenu garanciju zamijeni garancijom za
otklanjanje skrivenih nedostataka u ugovorenom vremenskom intervalu.
Ugovor "ključ u ruke" uvjetovan
je odlukom naručitelja da rizik
nekompletnosti ili nedorečenosti
vlastitog zahtjeva prebaci na
izvođača
Povrat se zadržanog plaćanja, u pravilu,
predviđa nakon uspješno obavljene primopredaje
izgrađene građevine ili izvedenih radova.
2.2. Ugovor JCK (jedinične cijene i
stvarno izvedene količine)
Bez obzira na to jesu li neki radovi u specifikaciji
radova koje treba izvesti navedeni u količini koja je stvarno potrebna
(više i/ili manje radnje), tek usporedbom
planiranih i stvarno izvedenih radova
naručitelj po završetku radova dobiva
realnu vrijednost građevinskog projekta,
koja je osnažena obračunskim nacrtima
i građevinskom knjigom. Upravo zato
JCK predstavlja fer ugovor u kojem nema
spekulacije o skrivenom riziku i prethodnom pokušaju
eliminacije njegovog utjecaja
[3]Prema tom tipu ugovora, naručitelj povjerava, a izvođač
preuzima obvezu građenja građevine, rijetko izvođenja dijela ili
grupe radova, na osnovi:razumijevanja i naručitelja i izvođača
da količine iz predmjera predstavljaju
planske, odnosno očekivane veličine projektne dokumentacije
koju je prethodno pribavio naručitelj predmjera radova koji sadrži podatke
o količinama radova koje treba izvesti
u skladu sa zahtjevima naručitelja koji
su artikulirani u tehničkom opisu i pojedinim stavkama
specifikacije radova obvezatnosti ugovorenih jediničnih
cijena unaprijed utvrđenih uvjeta za eventualnu promjenujediničnih cijena radova
zbog utjecaja inflacije u vremenu izvođenja pojedinih radova obveze naručitelja da plaća izvedene
i prihvaćene radove u skladu s privremenom situacijom koje je vjerodostojnost svojim potpisom potvrdio
nadzorni inženjer ponuditeljeve ponude u skladu s dokumentacijom za nadmetanje.
Uz uvjet:da su specifikacija radova i projektna
dokumentacija (glavni i/ili izvedbeni
projekti) obvezujući za obje straneda je izvođač u
obvezi izvesti sve radove koji su predviđeni specifikacijom, u
količini koja je planirana predmjerom,
a uvjetovana uspješnim dovršenjem
pojedinih radovada izvođač kroz obračunski nacrt i
listove građevinske knjige, s dokaznicama mjera, dokaže i obračuna stvarno
izvedene količine partikularnih radova
u određenom ugovorenom vremenskom intervalu
(najčešće mjesec), uz
navođenje datuma izrade dokaznice
mjera koja se odnosi na ugovoreni interval obračuna
izvedenih radovada nadzorni inženjer provjeri, prihvati
ili korigira dokaznicu mjera i potpisom
ovjeri svoj nalaz, uz navođenje datuma ovjereda
je izvođač, na osnovi posebnog
sporazuma s naručiteljem, u obvezi
izvesti sve radove koji nisu predviđeni
predmjerom, ali su predviđeni glavnim,
rjeđe i izvedbenim projektom
– u tom se slučaju primjenjuju jedinične
cijene sličnih ugovorenih radova, a u
slučaju ako takvi ne postoje, izvođač
izrađuje prijedlog kalkulacije jedinične
cijene koju mora odobriti nadzorni inženjer,
a prihvatiti naručiteljda ne postoje rizici manje
radnji u odnosu na ugovoreni predmjer na strani
naručitelja, odnosno da izvođač ima
pravo na naplatu ukupno izvedene
količine radovada ne postoje rizici više radnji u
odnosu na ugovoreni predmjer na strani izvođača, odnosno da izvođač ima
pravo na naplatu ukupno izvedenih i
od nadzornog inženjera prihvaćenih
količina pojedinih radovada promjena količina partikularnih
radova ne utječe na promjene ugovorene jedinične cijene pojedinih stavki
radova, sve do visine ugovorenog rizika
povećanja/smanjenja količina partikularnih
radova po stavkama ugovorenih radovanaknadni radovi nisu uključeni u rizik
izvođača i on ih može izvesti na osnovi
prethodno utvrđene dodatne naknade, ali ih i ne mora izvesti iz razloga
koje ne mora opravdavati, ako posebnim odredbama ugovora nije regulirano drukčije,
a za to je nužno citirati odredbu
[2]koja decidirano tvrdi: "naknadni su radovi oni radovi koji nisu
ugovoreni i nisu nužni za ispunjenje
ugovora, a naručitelj zahtijeva da se
izvedu".
Ugovor s jediničnim cijenama i
stvarno izvedenim količinama
uvjetovan je odlukom naručitelja
da preuzme rizik nekompletnosti
ili nedorečenosti vlastitog
zahtjeva
JCK  je u osnovi uvjetovan odlukom naručitelja
da na sebe preuzme projektni
rizik nekompletnosti ili nedorečenosti
vlastitog zahtjeva prema izvođaču (oblikovanog kroz tehničku dokumentaciju i
predmjer).
Takva vrsta ugovora i njegova realizacija daje
realan i bespogovoran uvid u
stvarno realizirane troškove realizacije
zahtjeva naručitelja koji su artikulirani
projektnom dokumentacijom, a nju su,
slijedom ugovora o pružanju inženjerskih usluga,
izradili ovlašteni projektanti
različitih inženjerskih struka. Uz učestalo
nerazumijevanje institucije činidbene garancije,
naručitelj, već u fazi nadmetanja,
u ponudbenu dokumentaciju ugrađuje
obvezu izvođača da mu nakon potpisa
ugovora dostavi činidbenu garanciju prvoklasne
banke, a često dodaje i odredbu
o zadržanom plaćanju.
Ugovornom se odredbom utvrđuje obveza izvođača
da nakon uspješno okončanog građenja ili
izvođenja radova, činidbenu garanciju zamijeni garancijom
za otklanjanje skrivenih nedostataka
u ugovorenom vremenskom intervalu.
Povrat se ukupno zadržanog plaćanja, u
pravilu, predviđa nakon uspješno obavljene primopredaje
izgrađene građevine
ili izvedenih radova.
2.3. Ugovor DB (projektiraj i izvedi)
Kod nedorečenih zahtjeva naručitelja,
odnosno kad naručitelj ne raspolaže
podacima i informacijama koje bi mu
omogućile jednoznačno i ujednačeno
definirati projektni zadatak ovlaštenim
inženjerima različitih struka za izradu
separata projektne dokumentacije, kao
što je to bio slučaj u navedenim primjerima[4, 5],
naručitelj pribjegava raspisu
nadmetanja za sklapanje ugovora prema
principu projektiraj i izvedi.
Pritom naručitelj daje samo okvir svojih
zahtjeva koji se može kretati od idejnoga
arhitektonskog rješenja, preko idejnoga
arhitektonskog rješenja i idejnih rješenja
svih inženjerskih zahtjeva, do glavnog
projekta na osnovi kojeg je ishođena građevinska dozvola.
Ovisno o pripremljenom okviru zahtjeva,
naručitelj povjerava izvođaču i izradu nedostajuće tehničke
projektne dokumentacije i izvođenje radova.
Kod takvog tipa ugovora izvođač preuzima obvezu projektiranja i
izvođenja radova na osnovi:razumijevanja i naručitelja i izvođača
da ugovor sklapaju obostranom
voljom i razumijevanjem ograničenja
koja pred naručitelja i izvođača stavlja
takav tip ugovora projektne dokumentacije koju je prethodno pribavio
naručitel jspecifikacije radova s ugovorenim jediničnim cijenama i procijenjenim količinama.

2.4. Ugovor FIDIC

Međunarodna organizacija FIDIC u svom

je djelovanju objavila i objavljuje niz tipova ugovora

o pružanju konzultantskih

usluga, građenju i izvođenju radova, ali se

u osnovi svode na naprijed razmotrene

tri vrste ugovora. Taj je proces kontinuiran i FIDIC

 trajno nastoji poboljšati sadržaj, opseg i st ipulaciju (pogodbu, ugovor,

zaključenje sporazuma) postojećim ugovorima.

Značajka je FIDIC ugovora

objektivnost jer se nastoji zaštititi

interese i naručitelja i izvođača,

neovisno radi li se o inženjerskim

uslugama, građenju ili izvođenju

radova

Zapravo se svi tipovi ugovora sastoje od

dva dijela: prvi dio čini osnovni ugovor, čije

su stipulacije fiksne, a drugi dio čine posebne

 odredbe kojima se napuštaju, mijenjaju ili

dopunjuju pojedine stipulacije iz

osnovnog ugovora, i to na način da je jednoznačno

 uspostavljena veza s točkama

osnovnog ugovora koje se napuštaju, mijenjaju ili

 dopunjuju. Osnovna je značajka

FIDIC ugovora njihova objektivnost, odnosno kroz njih

 se na jednaki način nastoje

zaštititi interesi i naručitelja i izvođača,

bez obzira na to radi li se o pružanju inženjerskih

 konzultantskih usluga ili o građenju građevina

[6]ili izvođenju radova.

Iz toga su razloga naručitelji, posebno

u Hrvatskoj,

4. Osiguranje naručitelja od projektne neizvjesnosti

Po prirodi je stvari naručitelj upućen na

pokušaj delegiranja, odnosno prebacivanja projektne

odgovornosti na trećega.

U osnovi to ne mora loše djelovati na

projektnu uspješnost, ako se delegiranje obavi

 pravodobno i uz poznate međusobne obveze koje su uspostavljene

dobrom voljom dviju strana. Pritom se

delegiranje projektne odgovornosti može

realizirati od naručitelja prema sponzorima projekta

 i/ili prema funkcijskoj strukturi naručitelja i/ili prema projektnom

timu i/ili prema izvođaču.

Za tu je prigodu od posebnog interesa

osiguranje naručitelja od projektnih nesigurnosti koje

se mogu pojaviti (ne)djelovanjem izvođača.

U sadašnjoj praksi sklapanja ugovora o

građenju građevina ili izvođenju radova

naručitelji primjenjuju određene instrumente

 osiguranja od neizvjesnosti ponašanja izvođača

i njegove projektne nediscipline, kako u fazi davanja ponude tako i

u provedbi ugovora o građenju građevina

ili izvođenju radova, a to su:ponudbena garancija činidbena

 garancija zadržano plaćanje.

O svakoj od garancija i o tome kako se

primjenjuju u praksi, slijedi tek nekoliko

bitnih napomena.

4.1. Ponudbena garancija

U pravilu se radi o bankovnoj garanciji,

rjeđe o novčanom pologu, koju ponuditelj

pri nuđenju dostavlja naručitelju "za ozbiljnost ponude".

Već je i sama namjena, stavljena pod navodnike,

 govori čemu takva garancija ne služi

4.3. Zadržano plaćanje

Zadržano plaćanja ima istu svrhu kao i

činidbena garancija.

Bitna razlika u odnosu na činidbenu garanciju

 jest činjenica što se kod zadržanog plaćanja iznos

 garancije povećava s

napredovanjem radova, a rizik se smanjuje (?!).

U praksi, naručitelji vrlo često zahtijevaju

od izvođača i činidbenu bankovnu garanciju uz

primjenu zadržanog plaćanja, za

što, u karakteru neizvjesnosti od koje se

nastoji zaštititi naručitelj, nema stvarne

osnove.

5. Osiguranje izvođača od projektne neizvjesnosti

Osiguranje izvođača od projektne neizvjesnosti

 zapravo i ne postoji u našoj praksi.

Dapače, tek možemo govoriti o izvođačevoj

 izloženosti projektnim neizvjesnostima, o kojima

 slijedi tek nekoliko riječi.

Vlasništvo građevine u izgradnji – (ne)plaćanje

 izvedenih radova

Prema sadašnjim zakonima kojima se

uređuje vlasništvo, vlasnik građevine u

izgradnji jest naručitelj. Sve što je izvođač

izveo na građevini vlasništvo je naručitelja,

bez obzira na to o kojoj se fazi

izvođenja radova radi, bez obzira na to izvršava

li naručitelj uredno svoje obveze.

Primopredaja izvedenih radova, uz

okončani obračun između naručitelja i

izvođača, tek je čin kojim se uspoređuju

međusobne ugovorne obveze, odnosno

utvrđuju međusobna potraživanja.

Neispunjenje obveza naručitelja

Zbog neispunjenih obveza naručitelja,

izvođač u pravilu nema nikakve garancije

kojom se može zaštititi, već zaštitu svog

interesa može tražiti otvaranjem spora.

6.Razmatranje osiguranja naručitelja od projektne neizvjesnosti
Činidbena garancija jest instrument osiguranja naručitelja od moguće ugovorne
nediscipline izvođača, odnosno ima svrhu zaštititi naručitelja u slučaju kad izvođač,
iz bilo kojeg razloga, odbije izvesti
pojedine ili ugovorene radove u cijelosti,
pa ih naručitelj mora povjeriti nekome
drugom uz uvjete koji su nepovoljniji od
onih koje ima u ugovoru s izvođačem.
U tom slučaju naručitelj ima pravo aktivirati činidbenu
garanciju, iz koje je slobodan podmiriti razliku troškova koja je
nastala zbog angažiranja nekog drugog
za radove koje je prema ugovoru trebao
izvesti izvođač. Činidbenom garancijom
naručitelj nije zaštićen od eventualnoga
izvođačevoga nekvalitetnog izvođenja
radova ili kašnjenja u izvođenju jer su
ti slučajevi regulirani na drugi način. U
pravilu to znači kroz privremeno ili trajno
umanjivanje vrijednosti izvedenih radova,
koje se mora dokazati u skladu s
unaprijed utvrđenim kriterijima prihvatljivosti
(no to je neka druga priča) kada
je u pitanju kvaliteta izvedenih radova, ili
kroz penale kada je u pitanju kašnjenje u
izvođenju radova ili građenju građevine.
7. Prijedlog poticajnih modela
Iz stručno izložene i razmotrene prevladavajuće
prakse u jednostranoj zaštiti
interesa naručitelja od nesigurnosti izvođačeve
spremnosti da izvede sve ugovorene radove, proizlazi nužnost kreiranja
novog modela koji će zadovoljiti i interese
naručitelja i olakšati položaj izvođača.
U kreiranju modela polazi se od činjenice
da i činidbena garancija i zadržavano plaćanje
nemaju funkciju penaliziranja izvođača,
što je regulirano drugim ugovornim odredbama,
već zaštitu naručitelja
od slučajnosti koje mogu biti posljedica
izvođačeva neizvršavanja ugovornih
obveza s naslova količina planiranih radova.
Naručitelj, po činidbenoj garanciji i kroz
zadržano plaćanje, ima pravo alimentirati
 dodatne troškove koji mu se mogu
pojaviti kada, zbog odbijanja izvođača
da izvede predmetne ugovorene radove,
 izvođenje tih radova povjeri drugom
izvođaču, ali za cijenu koja je veća od
osnovne cijene iz ugovora s izvođačem.
Tu nisu uključene redukcije vrijednosti
izvedenih radova koji se odnose na
nezadovoljavajuću kvalitetu izvedenih radova,
što je posebna situacija koja zahtijeva i
zasebno dijagnosticiranje i terapiju.
Ono što treba istaknuti jest da se ugovorom o
 izvođenju radova, a isto tako i
o pružanju inženjerskih usluga, moraju
unaprijed odrediti kriteriji prihvatljivosti
izvedene kvalitete radova, te način postupanja s
jediničnim cijenama u slučaju
kada se pojavi odstupanje od zahtijevane
kvalitete, sve utvrđeno u skladu s kriterijima
prihvatljivosti. Ovdje se predlaže da
naručitelj i izvođač, pri sklapanju ugovora
o izvođenju radova utvrde način osiguranja naručitelja
od činidbene nesigurnosti
kroz izbor između dva moguća poticajna
modela, no bez njihove superpozicije.
Dakle modelom A – činidbena garancija
ili modelom B – zadržano plaćanje.
U nastavku se predlažu i obrazlažu modeli pojedinačno,
a na naručitelju i izvođaču je da obje strane usuglase izbor prihvatljivog modela.
Model A – činidbena garancija
Pretpostavka primjene modela A svodi
se, prije svega, na naručiteljevu ocjenu
nesigurnosti u spremnost i riješenost
izvođača da radove izvede prema odredbama ugovora,
te iz toga proizlazi i njegov zahtjev za početnu visinu bankovne
garancije za dobro izvršenje posla.
8. Zaključak
U radu je analizirana postojeća hrvatska praksa
zaštite naručitelja od jedne
od projektnih nesigurnosti u procesima
nuđenja, ugovaranja i provedbe graditeljskih projekata.
Pritom je upozoreno
na neopravdanost paralelne primjene
institucije (bankovne) činidbene garancije
i institucije zadržanog plaćanja za osiguranje naručitelja
od rizika izvođačeva neizvođenja ugovorenih radova, s obzirom
na ugovorom zahtijevani opseg. Posebno
su razmatrane odrednice te utemeljenost i
svrhovitost postojeće prakse, s
naglaskom na izravnu ovisnost financijske vrijednosti
 garancije/osiguranja o
umanjivanju posljedica pojave mogućeg
rizika. Modeli koji se predlažu zapravo imaju
cilj da se u graditeljskoj praksi
učini korak naprijed u sagledavanju i dimenzioniranju
predmetnog rizika. Shodno tome unaprijedit
će se i način zaštite
naručitelja od rizika pojave izvođačeve
ugovorne nediscipline, odnosno odustajanja od
 ugovora o građenju građevine ili
izvođenju radova.
IZVORI:
[1]Ugovor o izgradnji Poslovnog centra
[2]Posebne uzance o građenju (Sl. list SFRJ18./1977.)
[3]Ugovor o izgradnji Distributivnog centra
[4]Ugovor o izvođenju radova na izgradnji
prečistača otpadnih voda POV1
[5]Ugovor o izvođenju radova na izgradnji
prečistača otpadnih voda POV2
[6]Ugovor o izgradnji Stambeno-poslovnog-sportskog centra,
 FIDIC – crvena knjiga

Omega Izgradnja d.o.o.

Kolara V br. 36

35000 Slavonski Brod

+385 91 595 7313
video play
logo mali

Log In or Register